Pismo za svet bez nasilja

“Povelja za svijet bez nasilja” rezultat je višegodišnjeg rada pojedinaca i organizacija koje su dobile Nobelovu nagradu za mir. Prvi nacrt je predstavljen na Sedmom samitu nobelovaca 2006. godine, a konačna verzija je odobrena na Osmom samitu u decembru 2007. u Rimu. Stavovi i prijedlozi su vrlo slični onima koje vidimo ovdje u martu.

11 u novembru 2009-a, tokom Desetog svetskog samita održanog u Berlinu, pobjednici Nobelova nagrada za mir predstavili su Poveljama svet bez nasilja nasilnicima promotora Svjetski marš za mir i nenasilje Oni će djelovati kao izaslanici dokumenta kao dio njihovih nastojanja da povećaju globalnu svijest o nasilju. Šilo, osnivač univerzalnog humanizma i inspiracija za Svetski marš, govorio je o tome Značenje mira i nenasilja u to vreme.

Pismo za svet bez nasilja

Nasilje je predvidljiva bolest

Nijedna država ili pojedinac ne može biti siguran u nesigurnom svijetu. Vrijednosti nenasilja prestale su biti alternativa da bi postale potreba, kako u namjerama, tako i u mislima i postupcima. Te vrijednosti su izražene u njihovoj primjeni na odnose između država, grupa i pojedinaca. Uvjereni smo da će poštivanje načela nenasilja unijeti civiliziraniji i mirniji svjetski poredak, u kojem će se moći ostvariti pravednija i efikasnija vlada, poštujući ljudsko dostojanstvo i svetost samog života.

Naše kulture, naše priče i naš pojedinačni život međusobno su povezani, a naše akcije su međusobno povezane. Danas, kao nikada ranije, vjerujemo da se suočavamo sa istinom: naša je zajednička sudbina. Ta će sudbina biti određena našim namjerama, našim odlukama i našim današnjim postupcima.

Čvrsto vjerujemo da je stvaranje kulture mira i nenasilja plemenit i neophodan cilj, čak i ako je to dug i težak proces. Potvrđivanje principa navedenih u ovoj Povelji predstavlja korak od vitalnog značaja za garantovanje opstanka i razvoja čovječanstva i postizanje svijeta bez nasilja. Mi, ljudi i organizacije nagrađeni Nobelovom nagradom za mir,

Reafirming našu posvećenost Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima,

Zabrinuti potrebu da se stane na kraj širenju nasilja na svim razinama društva i, prije svega, prijetnjama koje globalno ugrožavaju samo postojanje čovječanstva;

Reafirming da je sloboda mišljenja i izražavanja u korenu demokratije i kreativnosti;

Prepoznavanje da se nasilje manifestuje u mnogim oblicima, kao što su oružani sukob, vojna okupacija, siromaštvo, ekonomska eksploatacija, uništavanje okoliša, korupcija i predrasude zasnovane na rasi, religiji, spolu ili seksualnoj orijentaciji;

Popravka da glorifikacija nasilja, izražena kroz trgovinu zabavom, može doprinijeti prihvaćanju nasilja kao normalnog i dopuštenog stanja;

Uvjeren da su oni koji su najviše pogođeni nasiljem najslabiji i najranjiviji;

Uzimajući u obzir da mir nije samo odsustvo nasilja, već i prisustvo pravde i blagostanje naroda;

Uzimajući u obzir da neadekvatno priznavanje etničke, kulturne i vjerske raznolikosti sa strane država predstavlja korijen velikog dijela nasilja koje postoji u svijetu;

Prepoznavanje hitnost razvoja alternativnog pristupa kolektivnoj sigurnosti utemeljenog na sistemu u kojem nijedna zemlja ili grupa zemalja ne bi trebala imati nuklearno oružje radi vlastite sigurnosti;

Svjesno da svijet treba djelotvorne globalne mehanizme i nenasilne prakse sprečavanja i rješavanja sukoba, te da su oni najuspješniji kada se usvoje u najranijoj mogućoj fazi;

Potvrđujem da oni sa zaduženjima moći imaju najveću odgovornost da okončaju nasilje, gdje god se to manifestira, i da ga spriječi kad god je to moguće;

Uvjeren da principi nenasilja moraju trijumfovati na svim nivoima društva, kao iu odnosima između država i pojedinaca;

Pozivamo međunarodnu zajednicu da podrži razvoj sljedećih principa:

1. U međuzavisnom svijetu, prevencija i prestanak oružanih sukoba između država i unutar država zahtijevaju kolektivnu akciju od strane međunarodne zajednice. Najbolji način da se osigura sigurnost pojedinih država je unapređenje globalne ljudske sigurnosti. Ovo zahtijeva jačanje kapaciteta za implementaciju sistema UN-a i regionalnih organizacija za saradnju.
2. Da bi postigli svijet bez nasilja, države moraju uvijek poštivati ​​vladavinu prava i poštivati ​​svoje pravne sporazume.
3. Neophodno je nastaviti bez daljeg odlaganja ka verifikaciji eliminacije nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje. Države koje imaju takvo oružje moraju poduzeti konkretne korake ka razoružanju i usvojiti sistem odbrane koji se ne temelji na nuklearnom zastrašivanju. U isto vrijeme, države moraju nastojati da konsolidiraju režim nuklearnog neširenja, također jačaju multilateralne provjere, štite nuklearni materijal i provode razoružanje.
4. Da bi se smanjilo nasilje u društvu, proizvodnja i prodaja malokalibarskog i lakog oružja mora se smanjiti i strogo kontrolisati na međunarodnom, državnom, regionalnom i lokalnom nivou. Pored toga, mora postojati potpuna i univerzalna primjena međunarodnih sporazuma o razoružanju, kao što je 1997 Ugovor o zabrani mina, i podrška novim naporima usmjerenim na uklanjanje utjecaja neselektivnog i aktiviranog oružja. žrtve, kao što je kasetna municija.
5. Terorizam se nikada ne može opravdati, jer nasilje stvara nasilje i zato što se nikakav teroristički čin protiv civilnog stanovništva nijedne zemlje ne može počiniti u ime bilo kojeg razloga. Međutim, borba protiv terorizma ne može opravdati kršenje ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava, normi civilnog društva i demokratije.
6. Ukidanje nasilja u porodici i porodici zahtijeva bezuvjetno poštivanje jednakosti, slobode, dostojanstva i prava žena, muškaraca i djece od strane svih pojedinaca i institucija države, vjere i naroda. civilnog društva. Takva starateljstva moraju biti ugrađena u lokalne i međunarodne zakone i konvencije.
7. Svaki pojedinac i država dijele odgovornost za sprječavanje nasilja nad djecom i mladima, koji predstavljaju našu zajedničku budućnost i našu najdragocjeniju imovinu, te promiču mogućnosti obrazovanja, pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobnoj sigurnosti, socijalnoj zaštiti i podsticajno okruženje koje jača nenasilje kao način života. Obrazovanje u miru, koje podstiče nenasilje i naglašavanje suosjećanja kao urođenog kvaliteta ljudskog bića, mora biti bitan dio obrazovnih programa na svim nivoima.
8. Sprečavanje konflikata koji nastaju zbog iscrpljivanja prirodnih resursa i, posebno, izvora vode i energije, zahtijeva od država da razviju aktivnu ulogu i uvedu pravne sisteme i modele posvećene zaštiti okoliša i da podstaknu suzbijanje njenu potrošnju na osnovu dostupnosti resursa i stvarnih ljudskih potreba
9. Pozivamo Ujedinjene nacije i njene države članice da promovišu značajno priznavanje etničke, kulturne i verske različitosti. Zlatno pravilo nenasilnog sveta je: "Tretirajte druge onako kako biste želeli da vas tretiraju."
10. Glavni politički instrumenti potrebni za stvaranje nenasilnog svijeta su djelotvorne demokratske institucije i dijalog zasnovan na dostojanstvu, znanju i predanosti, koji se provode u odnosu na ravnotežu između stranaka, i, gdje je to prikladno, također imajući u vidu aspekte ljudskog društva u cjelini i prirodnog okruženja u kojem živi.
11. Sve države, institucije i pojedinci moraju podržati napore u prevazilaženju nejednakosti u raspodjeli ekonomskih resursa i rješavanju velikih nejednakosti koje stvaraju plodno tlo za nasilje. Razlike u životnim uslovima neizbježno dovode do nedostatka mogućnosti i, u mnogim slučajevima, do gubitka nade.
12. Civilno društvo, uključujući branitelje ljudskih prava, pacifiste i ekološke aktiviste, mora biti prepoznato i zaštićeno kao ključno za izgradnju nenasilnog svijeta, baš kao što sve vlade moraju služiti svojim vlastitim građanima, a ne suprotno. Moraju se stvoriti uslovi da se omogući i ohrabri učešće civilnog društva, posebno žena, u političkim procesima na globalnom, regionalnom, nacionalnom i lokalnom nivou.
13. Primjenjujući u praksi načela ove Povelje okrećemo se svima nama tako da zajednički radimo na pravednom i ubojitom svijetu, u kojem svi imaju pravo ne biti ubijeni, a ujedno i dužnost da ne ubijaju nikome

Potpisi Povelje za svet bez nasilja

para popraviti sve oblike nasilja, podstičemo naučna istraživanja u oblasti ljudske interakcije i dijaloga, te pozivamo akademske, naučne i vjerske zajednice da nam pomognu u tranziciji prema nenasilnom i ne-ubojitom društvu. Potpišite Povelju za svijet bez nasilja

Nobelove nagrade

• Mairead Corrigan Maguire
• Njegova Svetost Dalaj Lama
• Mihail Gorbačov
• Lech Walesa
• Frederik Willem De Klerk
• Nadbiskup Desmond Mpilo Tutu
• Jody Williams
• Shirin Ebadi
• Mohamed ElBaradei
• John Hume
• Carlos Filipe Ximenes Belo
• Betty Williams
• Muhammad Yanus
• Wangari Maathai
• Međunarodni lekari za prevenciju nuklearnog rata
• Crveni krst
• Međunarodna agencija za atomsku energiju
• Američki odbor za prijateljstvo
• Međunarodna kancelarija za mir

Pristalice Povelje:

Institucije:

• Baskijska vlada
• Opština Kaljari, Italija
• Provincija Cagliari, Italija
• Općina Villa Verde (OR), Italija
• Opština Grosseto, Italija
• Općina Lesignano de 'Bagni (PR), Italija
• Općina Bagno a Ripoli (FI), Italija
• Općina Castel Bolognese (RA), Italija
• Općina Cava Manara (PV), Italija
• Općina Faenza (RA), Italija

Organizacije:

• Mirovni ljudi, Belfast, Severna Irska
• Udruženje Memorija Collettiva, Udruženje
• Hokotehi Moriori Trust, Novi Zeland
• Svijet bez ratova i bez nasilja
• Svjetski centar za humanističke studije (CMEH)
• Zajednica (za ljudski razvoj), Svjetska federacija
• Konvergencija kultura, Svjetska federacija
• Međunarodna federacija humanističkih partija
• Udruženje «Cádiz za nenasilje», Španija
• Međunarodna fondacija Žene za promjene (Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Izrael, Kamerun, Nigerija)
• Institut za mir i sekularne studije, Pakistan
• Association Assocodecha, Mozambik
• Fondacija Awaz, Centar za razvojne usluge, Pakistan
• Eurafrica, Multikulturalno udruženje, Francuska
• Mirovne igre UISP, Italija
• Moebius Club, Argentina
• Centro per lo sviluppo kreativa „Danilo Dolci“, Italija
• Centro Studi ed European Initiative, Italija
• Global Security Institute, SAD
• Gruppo Emergency Alto Casertano, Italija
• Društvo bolivijskog origamija, Bolivija
• Il sentiero del Dharma, Italija
• Gocce di fraternità, Italija
• Fondacija Aguaclara, Venecuela
• Associazione Lodisolidale, Italija
• Edukacija o ljudskim pravima i kolektivni aktivan preventivni sukob, Španija
• ETOILE.COM (Agence Rwandaise d'Edition, de Recherche, de Presse et de Communication), Ruanda
• Omladinska organizacija za ljudska prava, Italija
• Athenaeum of Petare, Venezuela
• Etičko udruženje CÉGEP-a iz Sherbrookea, Quebec, Kanada
• Savez privatnih ustanova za brigu o djeci, mladima i porodici (FIPAN), Venezuela
• Proširenje centra Communautaire Jeunesse Unie de Parc, Québec, Kanada
• Ljekari za globalni opstanak, Kanada
• UMOVE (Ujedinjene majke koje se suprotstavljaju nasilju svugdje), Kanada
• Raging Grannies, Kanada
• Veterani protiv nuklearnog oružja, Kanada
• Transformativni centar za učenje, Univerzitet u Torontu, Kanada
• Promotori mira i nenasilja, Španija
• ACLI (Associazioni Cristiane Lavoratori Italiani), Italija
• Legautonomie Veneto, Italija
• Istituto Buddista Italiano Soka Gakkai, Italija
• UISP Lega Nazionale Attività Subacquee, Italija
• Povjerenstvo Giustizia e Pace di CGP-CIMI, Italija

Značajna:

• G. Walter Veltroni, bivši gradonačelnik Rima, Italija
• G. Tadatoshi Akiba, predsjednik gradonačelnika za mir i gradonačelnik Hirošime
• G. Agazio Loiero, guverner regije Kalabrija, Italija
• Prof. MS Swaminathan, bivši predsjednik konferencija o pugwash-u o nauci i svjetskim pitanjima, Nobelova organizacija za mir
• David T. Ives, Institut Albert Schweitzer
• Jonathan Granoff, predsjednik Instituta za globalnu sigurnost
• George Clooney, glumac
• Don Cheadle, glumac
• Bob Geldof, pjevač
• Tomás Hirsch, glasnogovornik humanizma za Latinsku Ameriku
• Michel Ussene, glasnogovornik Afrike za humanizam
• Giorgio Schultze, glasnogovornik za humanizam za Europu
• Chris Wells, predsjednik humanizma za Sjevernu Ameriku
• Sudhir Gandotra, portparol humanizma za azijsko-pacifičku regiju
• Maria Luisa Chiofalo, savjetnica općine Pisa, Italija
• Silvia Amodeo, predsjednica Fondacije Meridion, Argentina
• Miloud Rezzouki, predsjednik Udruženja ACODEC, Maroko
• Angela Fioroni, regionalna sekretarka Legautonomie Lombardia, Italija
• Luis Gutiérrez Esparza, predsjednik Latinoameričkog kruga međunarodnih studija (LACIS), Meksiko
• Vittorio Agnoletto, bivši član Europskog parlamenta, Italija
• Lorenzo Guzzeloni, gradonačelnik Novate Milanese (MI), Italija
• Mohammad Zia-ur-Rehman, nacionalni koordinator GCAP-Pakistan
• Raffaele Cortesi, gradonačelnik Luga (RA), Italija
• Rodrigo Carazo, bivši predsjednik Kostarike
• Lucia Bursi, gradonačelnica Maranella (MO), Italija
• Miloslav Vlček, predsjednik Predstavničkog doma Češke
• Simone Gamberini, gradonačelnik Casalecchio di Reno (BO), Italija
• Lella Costa, glumica, Italija
• Luisa Morgantini, bivša potpredsjednica Europskog parlamenta, Italija
• Birgitta Jónsdóttir, članica islandskog parlamenta, predsednica prijatelja Tibeta na Islandu
• Italo Cardoso, Gabriel Chalita, José Olímpio, Jamil Murad, Quito Formiga, Agnaldo
• Timóteo, João Antonio, Juliana Cardoso Alfredinho Penna (“Parlamentarni front za pratnju Svjetskog marša za mir i Não Violência u Sao Paulu”), Brazil
• Katrín Jakobsdóttir, ministar obrazovanja, kulture i nauke, Island
• Loredana Ferrara, savjetnica provincije Prato, Italija
• Ali Abu Awwad, mirovni aktivista kroz nenasilje, Palestina
• Giovanni Giuliari, savjetnik u općini Vicenza, Italija
• Rémy Pagani, gradonačelnik Ženeve, Švicarska
• Paolo Cecconi, gradonačelnik Vernio-a (PO), Italija
• Viviana Pozzebon, pjevačica, Argentina
• Max Delupi, novinar i vozač, Argentina
• Páva Zsolt, gradonačelnik Pečuha, Mađarska
• György Gemesi, gradonačelnik Gödöllőa, predsjednik lokalnih vlasti, Mađarska
• Agust Einarsson, rektor Univerziteta u Bifröstu, Island
• Svandís Svavarsdóttir, ministar zaštite okoliša, Island
• Sigmundur Ernir Rúnarsson, zastupnik u Parlamentu, Island
• Margrét Tryggvadóttir, zastupnik u Parlamentu, Island
• Vigdís Hauksdóttir, član parlamenta, Island
• Anna Pála Sverrisdóttir, zastupnica u Parlamentu, Island
• Thráinn Bertelsson, zastupnik u Parlamentu, Island
• Sigurður Ingi Jóhannesson, zastupnica u Parlamentu, Island
• Omar Mar Jonsson, gradonačelnik Sudavikurhreppur-a, Island
• Raul Sanchez, sekretar za ljudska prava provincije Cordoba, Argentina
• Emiliano Zerbini, muzičar, Argentina
• Amalia Maffeis, Servas - Cordoba, Argentina
• Almut Schmidt, direktor Goethe instituta, Kordoba, Argentina
• Asmundur Fridriksson, gradonačelnik Gardura, Island
• Ingibjorg Eyfells, direktor škole, Geislabaugur, Reykjavik, Island
• Audur Hrolfsdottir, direktor škole, Engidalsskoli, Hafnarfjordur, Island
• Andrea Olivero, nacionalni predsjednik Acli-a, Italija
• Dennis J. Kucinich, član Kongresa, SAD